Dezinformacijski val u predizbornom periodu: Anatomija, distribucija i posljedice na javni diskurs

Uvod: Ekosustav dezinformacija

U modernom digitalnom medijskom okruženju, dezinformacije nisu nova pojava – ali njihov doseg, brzina širenja i sofisticiranost dostigli su razine bez presedana. Istraživanje provedeno između listopada 2024. i veljače 2025. godine, koje je obuhvatilo praćenje 47 online portala, šest televizijskih postaja i aktivnost na platformama X, Facebook i TikTok, pokazuje zabrinjavajuću sliku stanja u hrvatskom medijskom prostoru.

Ključni nalaz: lažne vijesti u prosjeku dosežu 3,7 puta više korisnika od verificiranih informacija u prvih 24 sata od objave. Ovaj podatak nije slučajan rezultat – on odražava temeljnu asimetriju između emocionalnog učinka dezinformacija (koje su dizajnirane da provociraju snažne reakcije) i neutralnog karaktera točnih, verificiranih izvještaja.

Taksonomija dezinformacija

Važno je razlikovati različite kategorije netočnog sadržaja, jer svaka zahtijeva drugačiji pristup u verifikaciji i odgovoru:

• 1
  Misinformation (nenamjerna netočnost) – Pogrešne informacije koje se šire bez namjere obmane. Nastaju zbog žurbe u produkciji, nedovoljne provjere ili nerazumijevanja konteksta.
• 2
  Disinformation (namjerna dezinformacija) – Svjesno fabricirani ili iskrivljeni sadržaj s ciljem obmane publike, često u svrhu političkog, ekonomskog ili ideološkog utjecaja.
• 3
  Malinformation (zlonamjerna informacija) – Točne informacije korištene na način koji uzrokuje štetu osobi ili skupini, poput selektivnog izvlačenja izjava iz konteksta.
• 4
  Satira i parodija – Sadržaj koji nije namijenjen doslovnom tumačenju, ali može uzrokovati zbunjenost ako se prenosi izvan originalnog konteksta.

Distribucijski kanali u hrvatskom kontekstu

Analiza pokazuje da 67% dezinformacija u praćenom periodu prvotno ulazi u javni diskurs putem Facebook stranica s velikom pratećom bazom, no finalno utemeljenje dobivaju tek preuzimanjem od strane mainstream medija. Ovaj fenomen – tzv. "legitimizacijski ciklus" – posebno je izražen u predizbornom periodu kada novinari pod pritiskom roka za objavu propuštaju verificirati viralni sadržaj.

Zaključci i preporuke

Na temelju provedene analize, istraživački tim Enclave portala formulira sljedeće preporuke za medijske profesionalce, uređivačke timove i korisnike medijskog sadržaja:

Redakcije trebaju implementirati obvezne protokole provjere za svaki viralni sadržaj prije objave, s posebnim naglaskom na predizborne periode. Medijska pismenost publike jednakovažan je cilj – bez kritičnih konzumenata medija, ni najrobusniji uredničko-verificacijski procesi ne mogu spriječiti daljnje širenje dezinformacija jednom kada dostignu širu publiku izvan medijskog sustava.