Generativni jezični modeli ušli su u novinarske redakcije tiho, ali snažno. Dok su mediji još debatirali treba li AI označavati kao alat ili suautora, ChatGPT i njegovi ekvivalenti već su postali dio svakodnevnog rada sve većeg broja novinara – od istraživanja i sažimanja dokumenata do prijedloga naslova i provjere činjenica.

Enclave je u lipnju i srpnju 2025. proveo anketu među 47 novinara iz šest hrvatskih medijskih kuća različitih veličina i profila. Rezultati pokazuju zanimljivu sliku: 73% ispitanih novinara koristi neki oblik AI alata u radu barem jednom tjedno, no samo 31% ima jasnu uredničku politiku o tome kako i kada je to dopušteno.

Kako Redakcije Koriste AI: Pregled Primjene

Primjena AI alata u redakcijama nije monolitna – razlikuje se prema veličini medija, dostupnosti resursa i uredničkoj kulturi. Na temelju naše ankete i razgovora s urednicima, identificirali smo pet ključnih kategorija primjene:

  • Istraživanje i sažimanje podataka – novinari koriste AI za brzu obradu dugačkih dokumenata, sudskih spisa, parlamentarnih zapisnika i financijskih izvješća
  • Prijedlog naslova i perex-a – generiranje alternativnih formulacija za uredničku reviziju
  • Provjera gramatike i stila – prilagodba registra i lektoriranje tekstova
  • Generiranje SEO metapodataka – opisi, ključne riječi i strukturirani podaci
  • Automatizacija rutinskih vijesti – financijska izvješća, sportstski rezultati, vremenski izvješći

„AI ne zamjenjuje novinara – zamjenjuje najdosadnije dijelove novinarskovog posla. Pitanje je: što se dogodi s novinarskim vještinama koje smo razvijali upravo kroz te dosadne dijelove?"

Etički Okvir: Što Nema Uredničke Politike, to Nemaju ni Standardi

Najveći problem koji naša analiza identificira nije tehnički – jest upravljački. Redakcije bez jasne uredničke politike o AI-u ostavljaju individualne novinare da sami donose odluke s dalekosežnim etičkim implikacijama.

Ključna pitanja koja uredničke politike moraju adresirati:

Pitanja za uredničku politiku AI

  • Kako i kada označiti sadržaj generiran ili potpomognut AI alatima?
  • Koji dijelovi novinarskovog rada zahtijevaju isključivo ljudsku prosudbu?
  • Koja je odgovornost urednika za AI-generirani sadržaj koji prođe kroz uredničku kontrolu?
  • Kako zaštititi povjerljive izvore od inadvertentnog unosa u AI sustave?
  • Koji su prihvatljivi AI alati s obzirom na uvjete korištenja i pitanja podatkovne privatnosti?

Slučajevi iz Prakse: Što Može Poći Krivo

Niz incidenata u inozemnim redakcijama pokazuje da je rizik od AI-generiranih pogrešaka realan. Američki CNET morao je ispraviti niz financijskih savjeta koje je generirao AI i objavio bez dovoljne uredničke provjere. Sports Illustrated optužen je za objavljivanje tekstova fiktivnih AI autora s izmišljenim biografijama.

U hrvatskom kontekstu, incident koji je privukao pozornost bio je slučaj portala koji je koristio AI za generiranje kratkih vijesti o vremenskim prilikama, no sustav je sporadično umetao netočne podatke – uključujući temperature izmišljenih postaja i prognoze koje nisu odgovarale meteorološkim modelima.

Zaključak: Alat, ne Zamjena

Konsenzus koji se nazire u razgovorima s urednicima jest pragmatičan: AI jest koristan alat koji povećava produktivnost i oslobađa novinare za zadatke koji zahtijevaju kritičku prosudbu, kreativnost i izgradnju odnosa s izvorima. Ali upravo zato što je moćan, zahtijeva jasna pravila i uredničku odgovornost.

Redakcije koje će uspješno integrirati AI nisu one koje ga koriste najviše, nego one koje imaju jasno definirane politike, provode training novinara i uspostavljaju odgovornost za AI-potpomognut sadržaj.