Sposobnost kritičkog vrednovanja medijskog sadržaja temelj je demokratskog sudjelovanja. Analiziramo stanje medijskog obrazovanja, metode faktprovjere i izazove dezinformacijskog ekosustava.
Proliferacija lažnih vijesti na društvenim mrežama zahtijeva aktivnu medijsku pismenost. Analiziramo metode faktprovjere i ključne indikatore nepouzdanih izvora dostupne svakome.
Pročitajte analizu| Alat / Servis | Tip | Pokrivenost | Dostupnost |
|---|---|---|---|
| Faktograf.hr | Domaća faktprovjera | Hrvatska, BiH | Besplatno, web |
| Istinomjer.hr | Politički fact-check | Hrvatska, regija | Besplatno, web |
| Snopes.com | Globalna faktprovjera | Međunarodna | Besplatno, web |
| TinEye / Google Slike | Provjera izvora fotografija | Globalna | Besplatno |
| InVID / WeVerify | Verifikacija videa | Globalna | Besplatno, ekstenzija |
| Wayback Machine | Arhiv weba | Globalna | Besplatno, web |
U okruženju gdje prosječni korisnik interneta dnevno konzumira više od četiri sata digitalnog sadržaja, sposobnost razlikovanja pouzdanih od nepouzdanih informacija postaje temeljni demokratski alat. Europska unija prepoznala je ovu potrebu kroz Akcijski plan za europsku demokraciju i niz direktiva koje obvezuju države članice na jačanje medijske pismenosti.
Hrvatska je u ovom segmentu ispod europskog prosjeka. Istraživanja Europske komisije konzistentno pokazuju da su razine medijske pismenosti u jugoistočnoj Europi niže nego u zapadnim i sjevernim dijelovima kontinenta, što korelira s višim stopama prihvaćanja dezinformacijskih narativa.
Analiza nastavnih planova i programa koji uključuju elemente kritičkog čitanja medija u osnovnoj i srednjoj školi.
Stop, Investigate the source, Find better coverage, Trace claims – kako primijeniti ovaj okvir u svakodnevnom konzumiranju informacija.
Procjena učinkovitosti EU mjera za suzbijanje dezinformacija i što to znači za hrvatsku medijsku politiku.
Tjedni pregled dezinformacijskih trendova, alata za faktprovjeru i edukativnih resursa.
Odjava u bilo trenutku.